Alija Izetbegović je pristao na federalizaciju

u uredu

Prema riječima Krešimira Zubaka, Alija Izetbegović je bio mudar političar i još 1994. godine je shvatio da je federalni ustroj BiH nakon ratnih strahota najrealnija projekcija uređenja države, što je kasnije potvrđeno odlukom u Skupštini tadašnje RBiH. Zubaku nije jasno što danas zapravo želi SDA i primjećuje kako u toj stranci ne razumiju što je zapravo pojam federalizacije i ne žele priznati da je BiH već sada u određenom smislu federacija entiteta i županija.

Iako nije do kraja teritorijalno razjašnjena ideja o federalizaciji, ta je koncepcija iznova podgrijala strasti, osobito između hrvatskih i političkih elita. Sarajevski krugovi su naprosto "podivljali" i na spomen takvoga ustavnoga prekomponiranja u kojem im se ukazuje navodna perfidna projekcija formiranja hrvatskoga entiteta. Vi ste se osobno uvjerili da je nekadašnji bošnjački vođa Alija Izetbegović pristao, a tadašnji saziv Parlamenta BiH još 1994. godine potvrdio odluku o federalizaciji BiH?

"Ja mislim da onima koji tako rigidno negiraju ideju o federalizaciji zapravo u biti nije jasno što se sve pod tim pojmom podrazumijeva. Pa, mi u BiH trenutačno imamo određene oblike federalnoga sustava. To je činjenično stanje u Federaciji pa kad bismo temeljito pretresli i ustavno uređenje BiH na dva entiteta, lako bismo došli do sličnoga zaključka da je i država uređena po jednom obliku federalizacije. Dakle, sve to imamo u funkciji u BiH. Mene osobno čudi da predstavnici političkih stranaka koji osporavaju i samu ideju o federalizaciji, pa dakle u temeljima i sam taj pojam, zaboravljaju da je bivša Skupština RBiH, negdje 1994. godine, donijela odluku da se BiH doista reorganizira ili ustroji na federalnom principu. Vrlo dobro se sjećam da je tu odluku potpisao Miro Lazović, tadašnji predsjednik Skupštine RBiH i on bi svakako mogao potvrditi ove moje riječi. Držim kako se o svim opcijama treba i mora razgovarati. Legitimni su zahtjevi tražiti moguća rješenja, o tome treba raspravljati, tu nema ničega lošega i ne vidim niti jednoga argumenta i valjanoga razloga da se odmah u startu ruše takve ideje. Pa svi vidimo da mnogo toga ne štima, da je država blokirana godinama, da je Federacija troma i skupa. Uostalom, političke stranke i lideri imaju zadaću zastupati nacionalne interese i interese svih građana te tražiti prihvatljiva rješenja. Naravno, svi dogovori, svi kompromisi moraju proći parlamentarnu proceduru, tamo će biti ili potvrđeni ili odbijeni. Ne znam čemu toliki strahovi i frustracije oko trećega entiteta. Pa Bošnjaci objektivno imaju dominaciju u parlamentima, imaju dovoljno ruku i mehanizme kako bi sve to spriječili. Bojim se da tu ima nečega sasvim drugoga što oni ne žele priznati. Po mom sudu, posve je legitimno tražiti treći entitet kao što je legitimno osporavati i sadašnje entitete. O svemu treba razumno i tolerantno razgovarati. Pa, nitko nikome ne može nametati rješenja tim prije što su bošnjačke stranke davno prihvatile koncept federalizacije. Sve me to sada čudi i zbunjuje i kao da se potvrđuje ona teza odavno ustoličena u domaćoj i međunarodnoj javnosti da ključni bošnjački lideri jedan dan govore jedno, već drugoga dana od tih stavova i dogovora odustaju."

Ima li mjesta nekim raščlambama da najjače bošnjačke stranke, pod paravanom da prilike nisu sazrele i da je u trenutačnim odnosima nemoguće radikalno prekrajati BiH; zapravo žele očuvati dvoentitetsku BiH i naročito Federaciju za dominaciju i zadovoljavanje svojih interesa.? Dakle, moguća su dva, ali ne i tri entiteta, pa zašto bi bio i jedan?

"Odavno pratim, analiziram i pokušavam dokučiti i, moram priznati, meni uopće nije jasna bošnjačka politika, ne mogu prepoznati koju ideju i koncept zastupaju. Stoga se uistinu može nametnuti i takav zaključak da bošnjačke elite doista žele zadržati postojeće stanje, unatoč svim nedorečenostima, blokadama i podjelama. Nema druge nego ustvrditi kako žele zadržati dominaciju u FBiH, kako bi tu poziciju još i više učvrstili i poboljšali, naravno na štetu hrvatskoga naroda. Ne znam kako drugačije objasniti sve te silne otpore spram reformi, pasivnost i neku vrstu odustajanja od RS-a ili nekakvu jalovu političku akciju samo od izbora do izbora. Očevidno je da sve što najjači bošnjački čelnici u praksi rade ide u pravcu blokiranja svih inicijativa za poboljšanje sustava, što opet i daje argumente onima koji zagovaraju taj treći hrvatski entitet, ali i onima koji agresivno forsiraju opciju odcjepljenja od BiH."

Ne može se dakako osporiti činjenica da u zadnje vrijeme i neki bošnjački čelnici, pa i ugledni intelektualci, prozivaju i Aliju Izetbegovića i spočitavaju mu da je upravo on zagovorom federalizacije zapravo dijelio BiH?

"Pa, gledajte, koliko god netko s ove vremenske distance optuživao pokojnoga Izetbegovića za pristanak na federalizaciju, ja držim kako je on to tada vrlo realno, racionalno promatrao. Ne znam stvarno što se o tome ne bi i danas ozbiljno i argumentirano razgovaralo. Čemu strahovi, u demokratskom svijetu nema niti jedne višenacionalne, pa čak niti države koja bi se mogla tretirati kao jednonacionalna, koje su unitarne ili visoko centralizirane. Jedna Njemačka, Austrija su složene države u kojima pokrajine ili federalne državice poput Bavarske imaju veće ovlasti od neke županije unutar FBiH. Da ne govorimo o Švicarskoj ili Španjolskoj koje su višenacionalne. To su klasični primjeri federalnoga ustavnoga ustroja."

Sudjelovali ste s Alijom Izetbegovićem u brojnim pregovorima, postizali različite dogovore i potpisivali sporazume. Potvrdili ste da je pokojni Izetbegović bio pristao na federalizaciju, danas njegov sin Bakir promovira jednu sasvim suprotnu stranu, koja odudara od federalizacije i, po mnogima potpada pod strogi centralizam? Možete li povući neku paralelu između njih dvojice i njihovih politika i pogleda o budućnosti BiH ?

"Doista sam imao brojne kontakte s pokojnim Izetbegovićem i moja osobna iskustva govore da se s njim moglo razgovarati o svim problemima i varijantama. On je imao tu vrlinu da sasluša i druge i uvažava drugačija mišljenja. Bio je stvarno dosta mudar političar. O njegovom sinu Bakiru ne mogu iznositi dublje sudove jer s njim nisam imao posebnoga dodira, osobito ne mogu govoriti o njegovom stavu o odnosima između Hrvata i Bošnjaka. Ali, očigledno je da bošnjački lideri, naročito SDA u kojem je mlađi Izetbegović zamjenik predsjednika, neobjašnjivo lutaju. Meni nije jasno što oni zapravo hoće od BiH , koja im je vizija i koncepcija. Pa i u njihovim redovima se sve glasnije mogu čuti otvoreni zahtjevi za redefiniranje stranačke politike i programa, za povratak narodnjačkim principima. Jer, ponekad se čini da forsiraju građanski, a ali često i nacionalni koncept. Ovisno kad im što odgovara. A to nisu odlike ozbiljne stranke i tako jake kao što to SDA zasigurno i jest.To stvara prostor za sumnje kod drugih aktera da oni zapravo imaju neke skrivene namjere i političke projekte.Tome na neki način svjedoči i ova nepotrebna galama oko federalizacije."

Treba napokon ogoliti i hrvatsko poimanje federalizacije s naglaskom na onaj teritorijalni dio. Dakle, prepoznajete li jasne stavove hrvatskih stranaka kroz odgovor na pitanje što "federalizirati", samo FBiH ili cijeli državni prostor?

"Nedvojbeno je i to nije ništa sporno da unutar hrvatskoga političkoga korpusa postoje različita viđenja oko preuređenja i budućnosti BiH. Jedni, mislim posebno na HDZ BiH, zagovaraju treći entitet ili uniju tri republike dok neki drugi sugeriraju decentraliziranje BiH uz visoki stupanj kulturne i institucionalne autonomije konstitutivnih naroda. Moram primijetiti da nije bilo nekih neodmjerenih istupa čelnika HDZ-a BiH s dosta radikalnim stavovima, možda ne bi bilo tako žestoke negirajuće reakcije iz bošnjačkih krugova. Pri tome ukazujem kako čelnici najjače hrvatske stranke uopće ne iritiraju političare iz RS-a jer nemaju političkih pretenzija prema tome entitetu gdje je nekada živjelo više od 200 tisuća Hrvata. Morali bismo jasno kazati što Hrvati žele i što je prihvatljivo i realno. Evo, u zadnje vrijeme i Dragan Čović daje dosta umjerenije izjave, ne znam je li to iskreno ili nije, međutim doima se da ne inzistira isključivo na formiranju trećega entiteta. Kazao je da time nije opterećen što može biti indikativno i upućuje na neke druge projekte. U svakom slučaju bilo bi poželjno, makar je to teško izvedivo, da se hrvatske političke, kulturne, intelektualne pa i crkvene elite konačno makar približno usuglase oko nacionalnoga projekta, vizije i budućnosti ove države. To bi svakako ojačalo hrvatsku pregovaračku poziciju i dalo određenu dimenziju u predstavljanju pred domaćom i međunarodnom javnosti. Ova inflacija stavova i dijametralna suprotstavljenost unosi određenu dozu neozbiljnosti i slabi poziciju Hrvata."

Antun Mrkonjić [ Dnevni list ]

FB

Ljudi

Politika

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari