U Splitu uhićen Ivan Hrkać - Čikota zbog sumnje u zločine nad Bošnjacima tijekom 1993.

krije lice

Zbog sumnje da je kao pripadnik Kažnjeničke bojne HVO-a odnosno "Tutine bojne" počinio ratni zločin nad Bošnjacima na području Širokog brijega tijekom 1993. godine, u Splitu je u utorak uhićen i na ispitivanje na Županijsko državno odvjetništvo priveden Ivan Hrkać zvani Čikota.

Iako je ŽDO Split, koje je počelo istragu na osnovu toga što je BiH Hrvatskoj ustupila kazneni progon za ratne zločine nad civilima i vojnim zarobljenicima na području Hercegovine, tražilo određivanje istražnog zatvora za Hrkaća zbog opasnosti od bijega i teških okolnosti djela, sudac istrage je to odbio i pustio ga da se udaljnjem postupku brani sa slobode uz određivanje mjere opreza odnosno oduzimanje putovnice.

Optužnica protiv Hrkaća potvrđena je još 2008. godine, a njome ga se teretilo za zločine počinjene nad Bošnjacima tijekom 1993. na području Širokog Brijega. Tužiteljstvo BiH u sedam točaka teretilo je Hrkaća za zločine protiv ratnih zarobljenika i ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Konkretno, teretilo ga se da je tijekom 1993. sudjelovao u fizičkom zlostavljanju ratnih zarobljenika, pripadnika Armije BiH, u policijskoj postaji u Širokom Brijegu, kao i njihovom odvođenju na prinudne radove u selo Mokro, gdje su bili prisiljeni da rade na njegovoj kući.

Hrkać je, po optužnici, u lipnju i srpnju 1993., zajedno s pripadnicima HVO-a, u osnovnoj školi u Dobrokovićima kraj Širokog Brijega fizički zlostavljao zatočene civile Bošnjake tako što ih je "tukao nogama, šakama i drškom od metle po cijelom tijelu, te punim konzervama u predjelu glave".

Zatočeni civili su iz osnovne škole, kako je utvrdila istraga Tužiteljstva BiH, odvođeni na prinudne radove na imanje Mladena Naletilića Tute. U srpnju 1993. u istoj školi Hrkać je, prema optužnici, ubio jednog zatočenika i potom naredio drugim civilima da se "skinu goli i potom ih prisilio na seksualne odnose uz prijetnju da će ih ubiti ako to ne učine".

Hrkać je u vrijeme potvrđivanja optužnice bio na slobodi i nije se u zakonskom roku pojavljivao pred BiH sudom da se očituje o optužnici. Svojevremeno je državna tužiteljica BiH tražila određivanje pritvora i raspisivanje potjernice jer je sumnjala da se Hrkac"krije ili je u bijegu u Hrvatskoj".

"Evidentno je da se Hrkač krije ili je u bijegu u Hrvatskoj. Svaki put kad smo ga pozivali da uzmemo izjavu, odgovarao bi nam njegov odvjetnik, što znači da od samog početka ne želi kontakt s nama" - kazala je tužiteljica početkom 2008. godine.

Hrkačev odvjetnk tad je tvrdio da se njegov klijent neće uopće pojavljivati pred Sudom BiH jer je psihički obolio i liječi se na Psihijatrijskoj klinici KB Split. No, utvrdilo se poslije da je Hrkač bio pacijent 2006. godine, a da ga u vrijeme potvrđivanja optužnice 2008. godine nije bilo na popisu pacijenata.

Slobodna Dalmacija

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto