b2bbih

I dalje postoji mogućnost nametanja izborne volje

pregovori

Ima modela, nema modela – izjave čelnika stranaka iz Federacije koje preplavljuju medijski prostor kontradiktorne u svojoj srži pokazuju kako se u pregovorima oko provedbe presude "Sejdić – Finci" nešto zanimljivo događa na relaciji Mostar – Sarajevo, pri čemu je jasno da rad pod pritiskom europskih čelnika otvara mogućnost da se dođe do rješenja koje bi Hrvate opet ostavilo bez stopostotne mogućnosti da izaberu svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvo.

Pitanje većine

Naime, okvir razmišljanja predstavnika Europske komisije popularno nazvan model "5 plus 5" u svojoj suštini povećava šanse najvećem broju hrvatskih glasača od Orašja do Neuma da utječu na izbor svoga člana Predsjedništva, ali ostavlja i prostor za ponavljanje scenarija kojem smo svjedočili u dva navrata, kada su županije s bošnjačkom većinom utjecale na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

Model "5 plus 5" dijelom odgovara hrvatskim pregovaračima u svojoj suštini, no isti traže dodatna jamstva da se poštuje princip kako više neće biti nametanja izborne volje narodima, a što bi odgovaralo i točki 5. izjave iz Bruxellesa koja govori upravo o tome i koju su potpisali svi, pa i predstavnici bošnjačkih stranaka. Međutim, jasno je kako određene snage iz Sarajeva, ističe naš sugovornik, žele mudro zaobići ovaj princip, pa je stoga i nastao zastoj u pregovorima. Tehnički rečeno, ono oko čega se svi slažu jest to da Federacija ostaje jedna izborna jedinica iz koje se s jedne liste izravno biraju dva člana Predsjedništva, s tim da će prvoizabrani biti onaj koji osvoji najviše glasova na cijelom teritoriju entiteta, nakon čega se u strukturi njegovih glasova izdvaja pet županija u kojima je osvojio najviše te se one, uvjetno rečeno, stavljaju po strani.

Kod drugoizabranog postoji pak u ukupnoj strukturi glasova uvjet da osvoji više glasova u pet županija u kojima prvi nije ostvario pobjedu. No, problem je što se kod izbora drugog člana Predsjedništva (gdje ključnu ulogu igra drugih pet županija) ne jamči da će se raditi o kandidatu hrvatskih stranaka jednostavno zbog činjenice da su Hrvati apsolutna većina u maksimalno tri županije (Posavska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska), dok u dvije mješovite (HNŽ i SBŽ) omjer glasača ide u blagu korist Bošnjaka. Upravo ovdje i nastaje ključni problem na koji upozoravaju hrvatski pregovarači, jer je u različitim kombinacijama koje se mogu pojaviti nakon izbora može doći do situacije da hrvatske županije ne budu imale ključnu ulogu kod izbora drugog člana Predsjedništva iz Federacije. Princip da nema nametanja izborne volje tako bi mogao ostati tek mrtvo slovo na papiru.

Poštovati principe

Za Martina Raguža, predsjednika HDZ-a 1990., ključno je da se, unatoč poteškoćama, vrlo skoro dođe do rješenja, jer vrijeme ističe, a alternativa nepostizanju dogovora je vrlo loša.
"Naravno, rješenje mora uključivati i poštivanje principa kako nema nametanja izborne volje", upozorio je Raguž.

Predstavnica HDZ-a BiH na tehničkim pregovorima Borjana Krišto mišljenja je kako priča o tomu da se od HDZ-ova traži da popusti predstavlja nastojanje da se odgovornost nametne nekom drugom. Pritom je navela kako je stav hrvatskih stranaka da se hrvatskom narodu omogući da izabere svog člana Predsjedništva, a tko će to biti, odlučit će upravo birači.

Idući krug pregovora je u petak nakon čega će se znati i nešto više o tomu kako prevladati prepreku koja očito postoji, a sve uoči najavljenog skupa stranačkih lidera početkom prosinca u Pragu.

Dario Pušić [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari