b2bbih

Izdvojeno: Zašto upotrebljavamo tuđicu "đe"...?

naslovnica

Žalosna je činjenica da su glede jezika upravo Hrvati u zapadnoj Hercegovini izrazito skloni prihvaćanju tuđega i sebi stranoga, a odricanju od svoga izvornog jezika, što najbolje pokazuje upravo ime grada "Široki Brijeg", di se predstavio Ričnik.

Zar se to mjesto u tamošnjem narodu tako zvalo i govorilo i danas govori???

Uslijed takve pogubne sklonosti prihvaćanja u tom kraju nesvojstvenog govora u zapadnoj je Hercegovini izvorna ikavica skoro pa izumrla, pa se u nekad čisto ikavskim područjima (po Brotnju, Čitluku, Međugorju, pa i Ljubuškom i dr.) naveliko govori npr. "đe" umjesto izvornog di, a riječi im završavaju na o, tipa: došo, pošo, čito, i dr., umjesto na a, tipa: doša, poša, čita i dr.

Sve više se neugodno iznenadim kad dođem u mjesta po zapadnoj Hercegovini i čujem kako govore mladi ljudi. To je prestrašno i prežalosno. A da stavr bude još gora isti ti su uvjereni kako su pravi Hercegovci koji čuvaju i vole svoje. A jezik ih najbolje demantira. Totalni gubitak identiteta i osjećaja za podneblje u kojem žive.

Konstantin

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Koliko su zastupnici nemoralni? Emir Imamović Pirke | bljesak.info
ljubuski.info
U ovoj zemlji se ne može živjeti Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Nema promjena u zemlji kopnenih ribica Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
I vlast i oporba dijelovi iste smiješne družine? Akademik, prof.dr. Slavo Kukić | Dnevni list

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto